петак, 20. март 2009.

понедељак, 16. март 2009.

понедељак, 9. март 2009.

Istorija Ulcinja

Prema istorijskim podacima Ulcinj je sigurno jedan od najstarijih gradova na Jadranskom primorju. Smatra se da je Ulcinj je star vise od 2.000 godina. Na ovom podrucju vjekovima su se sudarale kulture Orijenta i Zapada sto se, po bogatstvu istorijskog nasljedja, osjeca na svakom koraku.
Kako se tragovi prvih naseobina u Ulcinju javaljaju jos u V vijeku p.n.e., smatra se da su Ulcinj osnovali Iliri, narod indoevropskog porijekla. U vrijeme slobodne ilirske drzave Ulcinj dozivljava i najveci procvat. Prvobitno ime Ulcinja bilo je Kolhinijum, a dobio ga je po Kolhidjanima (plemenu grckog porijekla), za koje se smatra da su osnivaci starog Ulcinjskog jezgra.
Ulcinjom do 163. godine p.n.e., vlada ilirsko pleme Olcinijatas, koje u II vijeku p.n.e., pokoravaju Rimljani, te drevni Colchinijum, postaje Olcinijum. Za vrijeme rimske imperije Ulcinj dobija status grada sa narocitim privilegijama (Opida civijum romanorum), da bi kasnije Ulcinj postao i grad sa samostalnim statusom odnosno – Municipija. Nakon podjele Rimskog carstva Ulcinj pripada provinciji Prevalis, koja je bila sastavni dio Istocnog carstva, a stanovnistvo postaje hriscansko.
Zbog izuzetnog geografskog polozaja, blage klime i reljefa, Ulcinj je vjekovima bio meta osvajaca. Taj najjuzniji crnogorski grad je cesto rusen tokom ratova. Vizantijski car Justinijan Ulcinj je obnavljao i utvrdjivao, dok su Nemanjici, Balsici, Mlecani i Turci grad prosirivali novim gradjevinama.
Godine 1183. zauzeo ga je veliki srpski zupan Stefan Nemanja, i u tom periodu Ulcinj postaje jedan od najznacajnijih primorskih gardova. Kao i u doba dukljanskih vladara (od IX vijeka nadalje), Ulcinj je prepoznatljiv primorski grad sa mjesovitim slovenskim, albanskim i romanskim stanovnsitvom.
Ulcinj nije bio stalna prijestonica vladara i suvladara Zete i Primorja, ali su vlastodrsci Zete i Primorja u tom gradu imali samo svoje rezidencije. Posebno u periodu vladavine Duklje i drzave Nemanjica Ulcinj dobija srednjevjekovni karakter. Tada je Ulcinj bio znacajan trgovinski i pomorski centar sa autonomijom grada unutar Raske drzave.

Politicki znacaj Ulcinja bio je veoma izrazen u doba Balsica, posebno u doba Djuradja Stratimirovica Balsica (1385 – 1403). U jednom naletu krajem XIII vijeka Ulcinj su napali i Mongoli koji su izveli bezuspjesnu opsadu grada. Nakon neuspjeha Mongoli su porusili grad Svac (blizu Ulcinja- danas mrtvi grad), i pobili sve njegove stanovnike.
Nakon propasti drzave Zete, 1405. godine, Ulcinj zauzimaju Mlecani i njime vladaju 150 godina. Ulcinj je pod turskom vlascu bio sve do 1571. godine, kada definitivno pada u turske ruke. U odnosu na susjedne gradove na Primorju, Ulcinj je vrlo kasno pao pod otomansku vlast, cak 90 godina poslije Herceg Novog (1482 / 1483).
Kako je Ulcinj i za vrijeme Mletacke Republike imao znacajan fortifikacijski, strateski, pomorski i ekonomsko – politicki znacaj, te strateske ciljeve nastavljali su da razvijaju i turski osvajaci. Ipak za vrijeme turske vladavine gradom, Ulcinj dobija potpuno orijentalni izgled. U gradu pocinju da se podizu dzamije, hamami, cesme, sahat-kule, hanovi i turbeta. Sve se u gradu prilagodjava novim gospodarima. Ulcinj je takodje bio poznat kao mjesto duge i bogate pomorske i trgovacke tradicije. Pomorstvo ovog grada svoj najveci uspon dostiglo je u XVII, XVIII i tokom XIX vijeka. Pomorska trgovina Ulcinjana vlastitim brodovima odvijala se s vecim lukama i trgovackim centrima Jadrana, Levanta i Sredozemlja
Za vrijeme turske vladavine (1571-1880) Ulcinj je sa svojom trgovackom flotom bio glavni stub Otomanskog Carstva na Jadranu. Hrabri i vjesti pomorci Ulcinja slabo su priznavali drzavnu vlast Turaka. Do proglasenja Mehmeda Busatlije za vezira Skadra, Ulcinj je bio kao neka mala republika. Zapisano je da je skadarski vezir, da bi obuzdao gusarstvo koje je tada uzimalo maha, na prevaru, u luci Valdanos potopio ulcinjanske ladje, nakon cega Ulcinjani i zvanicno priznaju tursku vlast.
Za vrijeme crnogorske vladavine (1880 -1918), u Ulcinju je registrovano 107 jedrenjaka. Ulcinjani su bili vjesti moreplovci i dobri brodograditelji.
U XVII vijeku ulcinjska flota imala je 500 trabakula, koje su plovile po Sredozemnom moru. Mnogi ratovi su cesto ugrozavali razvoj ulcinjanske flote. Ulcinj je jos u XIV vijeku bio poznat i po gusarima. 400 pirata sa Malte, iz Tunisa i Alzira naselili su Ulcinj, poslije Kandijskog rata (1669), te se Ulcinj pretvorio u opasno gusarsko gnijezdo, sto je ostalo karakteristika grada i tokom XVII pa i XVIII vijeka.
Nakon skoro 300 godina, pocetkom 1878. godine Ulcinj je oslobodjen od Turaka, i poslije odluke na Berlinskom kongresu 10. novembra 1880., Ulcinj je prisajedinjen knjazevini Crnoj Gori.
Prvi svjetski rat Ulcinj je docekao kao sastavni grad nekadasnje crnogorske kraljevine. Iako je kralj i knjaz Crne Gore, Nikola I Petrovic Njegos, pocetkom XX vijeka u Ulcinj preselio jedan dio hriscanskog stanovnistva, u Ulcinju je i dalje zivjelo pretezno islamsko stanovnistvo, koje je bilo lojalno Knjazevini Crnoj Gori.
Kao i u mnogim drugim gradovima Crnogorskog primorja i u Ulcinju se osjetio vihor II svjetskog rata. 1941. godine, njemacke i italijanske trupe pokorile su citavu Crnu Goru, i u njoj se zadrzale sve do sloma nacizma krajem 1944. godine, kada su partizanske trupe oslobodile najjujzniji grad na Crnogorskom prmorju – Ulcinj.
Osim svoje bogate kulturne i istorijske bastine ovaj drevni grad je poznat i po mulitietnickoj i multinacionalnoj strukturi stanovnista koje se kroz istoriju ujedinjavalo i davalo otpor okupatoru, narocito u drugom svjetskom ratu. Na te, za Ulcinj veoma vazne istorijske dane, podsjecaju mnoge spomen ploce i biste sirom grada.
Nakon drugog svjetskog rata pocela je obnova svih gradova na Crnogorskom primorju, pa i Ulcinja. Veliki turisticki potencijali koji Ulcinj sa okolinom i danas ima bili su i ostali velika sansa za uspjesan razvoj najvaznije privredne grane u Crnoj Gori – turizma.
Danas je Ulcinj poznati multietnicki i turisticki grad na jugu Crne Gore, koji iz godine u godinu biljezi sve veci broj domacih i inostranih turista.
Najjuzniji grad na Crnogorskoj obali. Ulcinj je svojim prirodnim potencijalima preodredjen za turizam. Najduza pjescana plaza na Jadranskom moru - Velika plaza duga 13km, Ada Bojana - jedinstveno rijecno ostrvo sa predivnim pjescanim plazama, Valdanos - jedinstvena uvala sa zaledjem prepunim starih drveca masline, obnovljeni stari grad u Ulcinju - prepun interesantnih restorana, kafica, galerija i hotela... i jos mnogo drugih atraktivnih mjesta cine Ulcinj jedinstvenim i privlacnim za mnoge turiste.
Ulcinj je grad, koji svakako morate upoznati.

Dobrodosli u Ulcinj



Tamo gdje se rijeka Bojana i Jadransko more sastaju u strasnom zagrljaju; gdje Stari Grad kao usidreni brod vise od dva milenijuma prkosi talasima, gdje stoljetne masline skrivaju nevinost doline mira – Valdanosa, te uvale Kruce gdje je mir nalazio i Justinijan, a koje su pruzale utociste i zaklon od uzburkanog mora, naici cete na najljepsu simfoniju prirode, najduze u godini okupano since, more cisto kao suza, nepregledne pjescane plaze, oivicene prasumom, plodnom pitomonom sa plantazama u zaleđu, nudisticki raj «Ada» i mrtvi grad Sas sa ostacima 365 crkava, ostavice vas bez daha-mozaik nosnji napadnog kolorita svjedoci o susretu i opstanku drevnih kultura i ljudskih karakteristika (marljivost, otvorenost, gostoljubivost).
Ulcinj nije dovoljno vidjeti, Ulcinj treba dozivjeti, a kada odlazite ne otresite sav pjesak, neka simbolizuje vas ponovni susret i dovođenja tolikog broja novih turista.